Žene u umjetnosti moraju same osvajati svoj prostor

Žene bi trebalo do malena učiti da budu samostalne i ekonomski nezavisne jer su takve žene jake, teže im se može nauditi i učiniti ih žrtvom. One ne trebaju čekati da im se nešto pokloni i dođe samo od sebe, moraju same osvojiti svoj prostor.

Ovo su glavni zaključci koji su doneseni na okruglom stolu „Žene u umjetnosti“, koji se održao juče u banjalučkom Banskom dvoru, u sklopu desetog Demofesta. Učesnice su bile Vedrana Rudan, Ida Prester, Staša Koprivica, Mladen Miljanović i Sandra Silađev Dinja.

Kako je spisateljica Vedrana Rudan istakla, žena uvijek služi ili mužu ili šefu, a osvrnula se i na nedavna ubistva žena u Srbiji, te naglasila da našem društvu nedostaje reakcija žena, u smislu da su one trebale da izađu na ulice nakon ovih zbivanja.

„Ljudima je za slobodu potrebna lova“, istakla je ona ekonomsko osnaživanje žena kao potencijalno rješenje trenutne situacije.

Ovo pitanje je otvorilo dalju raspravu, koju je pokrenula scenariskinja Staša Koprivica, koja smatra da se u našem društvu treba nešto desiti, ali to nije izlazak na ulice, jer žene iz zatvora ne mogu rješavati probleme.

„Dobar dio problema potiče iz nas jer smo često zadovoljne ulogom koja nam je data. Mislim da postoji način da svi mi koji se bavimo kreativnim poslom ispričamo priče koje su uzbudljive, zanimljive i makar malo osveštavaju ljude. Komentari i mizoginija su oduvek postojali, sa pojavom interneta se samo vide. Ne mislim da je to loše jer onda znamo sa čim se nosimo, neprijateljj nije pojedina osoba već sistem koji tako funkcioniše“, istakla je ona.

Akademski slikar Mladen Miljanović naveo je da žene od umjetnosti često odvuče porodica.

„Za ženu u umjetnosti je najteži period srednjih godina kada ona postaje facilitator porodice, pa nastaje manjak vremena i možda gubitak interesovanja“, smatra on.

Da se umjetnice već prilikom pohađanja Akademije pripremaju na pasivnu ulogu i isticanje rodnosti umjesto drugih karakteristika, govorila je konceptualna umjetnica Sandra Silađev Dinja.

„Kada na internet pretraživač ukucate ‘glumice u srpskom filmu’, prvo dobijate rezultate ‘najbolje ljubavne scene’, ‘najzgodnije glumice’ i slično. Zašto je to tako? Stalno se potencira da se istakne telo i ženine zavodničke sposobnosti, pa čak i tokom pohađanja Akademije. Retko gde profesor zaobiđe ženski identitet, većinom se potencira izgled glumice“, rekla je ona, te naglasila da glumice većinom tumače uloge u kojima imaju seksualne odnose, silovane su ili rađaju.

Time se žena uvijek stavlja u ulogu žene i to ne samo u seksualnom smislu, jer su jako često predstavljene kao majke i domaćice.

U raspravu se aktivno uključivala i brojna publika, koju su činili zainteresovani građani, predstavnici institucija i NVO sektora, te akademskog miljea. Jedan od najemotivnijih trenutaka bilo je obraćanje jednog oca, koji je naglasio da je došao zbog svoje kćerke, kako bi dobio praktične savjete na koji način da je uči samostalnosti i pomogne joj da se izbori sa svime što je čeka u svijetu odraslih.

Prethodni članakNaredni članak